Zaštita naziva proizvoda iz kraja u BiH: oznake porijekla i geografskog porijekla

Ako vaš proizvod nosi ime kraja (nevesinjski krompir, hercegovačko maslinovo ulje), to ime vrijedi samo ako ga niko drugi ne smije koristiti za sličan proizvod iz drugog područja. Zaštita se dobija registracijom. Tekst je za proizvođače hrane, zanatlije i udruženja koja razmišljaju o zaštiti naziva.

Ukratko

• U BiH postoje dva odvojena puta. Hrana: zahtjev ide Agenciji za sigurnost hrane BiH po Pravilniku o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode (Sl. glasnik BiH 90/18). Ostali proizvodi (zanatski, industrijski, domaća radinost): zahtjev ide Institutu za intelektualno vlasništvo BiH po Zakonu o zaštiti oznaka geografskog porijekla (Sl. glasnik BiH 53/10).
• Kod hrane, prema karti Agencije, ima 20 zaštićenih proizvoda: 6 s oznakom porijekla, 11 s oznakom geografskog porijekla i 3 garantirano tradicionalna specijaliteta. Karta se ažurira, pa broj može biti drugačiji kad je otvorite.
• Naknade kod Agencije: 30 KM za zahtjev, 500 KM za provođenje postupka i 30 KM za upis u registar.
• Kod Instituta registrovano ime porijekla ili geografska oznaka nije vremenski ograničeno, a status ovlaštenog korisnika traje tri godine i može se obnavljati (čl. 53 Zakona).

Na koga se odnosi

• Zahtjev za hranu podnosi grupa, tj. udruženje proizvođača ili prerađivača istog proizvoda. Pojedinac može podnijeti zahtjev samo ako je jedini proizvođač tog proizvoda u području i područje se znatno razlikuje od susjednih (čl. 10 Pravilnika).
• Kod Instituta zahtjev mogu podnijeti domaći proizvođači (fizička i pravna lica, i pojedinačno), njihova udruženja, privredne komore, udruženja potrošača te opštinski, kantonalni, entitetski i državni organi (čl. 19 Zakona).
• Vino i jaka alkoholna pića uređena su posebnim propisima i nisu tema ovog teksta.

Šta treba uraditi

1. Odlučite koji je put vaš. Prehrambeni proizvod: Agencija. Ostalo: Institut.
2. Dogovorite naziv, područje i način proizvodnje. Za hranu (Agencija) okupite proizvođače u registrovano udruženje; kod Instituta udruženje nije obavezno, zahtjev može podnijeti i pojedinačni proizvođač. Naziv ne smije biti generički (opće ime proizvoda).
3. Napišite specifikaciju: opis proizvoda, granice geografskog područja, metoda proizvodnje i dokaz veze između proizvoda i područja.
4. Za hranu Agenciji šaljete poštom i elektronski: obrazac zahtjeva, dokaz o registraciji udruženja, odluku udruženja o zaštiti naziva, specifikaciju, jedinstveni dokument i potvrdu tijela za ocjenjivanje usaglašenosti da može izvršiti certifikaciju (čl. 11 Pravilnika).
5. Agencija formalno provjerava zahtjev (nedostaci se otklanjaju u roku od 30 dana), a stručna provjera Komisije traje do šest mjeseci. Obavještenje se objavljuje u Službenom glasniku BiH, a specifikacija na stranici Agencije.
6. Nakon objave slijedi dva mjeseca za prigovore trećih lica. Ako nema prigovora ili je odbijen, Agencija donosi rješenje o registraciji.
7. Nakon registracije svaki proizvođač koji koristi naziv mora kod ovlaštenog tijela potvrditi usaglašenost sa specifikacijom.
8. Kod Instituta zahtjev ide na obrascu OGP-01 uz opis područja i podatke o karakteristikama proizvoda. Institut ispituje zahtjev, objavljuje ga u svom službenom glasilu, a prigovor se može podnijeti u roku od tri mjeseca od objave. Zatim slijedi rješenje o registraciji. Svaki proizvođač potom traži status ovlaštenog korisnika.

Rokovi i iznosi

• Agencija: 30 KM (zahtjev), 500 KM (postupak), 30 KM (upis); prigovor 50 KM, izmjena specifikacije 100 KM, upis novog korisnika 100 KM, prema Odluci o visini naknade (Sl. glasnik BiH 34/19). Iznose iz tog vodiča Agencije provjerite prije uplate.
• Institut: tarifa za zahtjev je 100 KM prema Odluci o izmjenama Tarife administrativnih taksi (Sl. glasnik BiH 15/14). Provjerite u Institutu da li je iznos i danas isti.
• Protiv odluke Instituta žalba Komisiji za žalbe Instituta ide u roku od 15 dana, a upravni spor pred Sudom BiH u roku od 30 dana. Protiv rješenja Agencije nema žalbe, ali se u roku od 30 dana može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH.

Šta je već zaštićeno u Hercegovini

• Nevesinjski krompir, oznaka geografskog porijekla: zahtjev je podnijelo Udruženje proizvođača nevesinjskog krompira "Nevesinje" (obavještenje u Sl. glasniku BiH 10/20). Rješenja su uručena u Mostaru 2020.
• Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine, oznaka porijekla; Agencija navodi da se priprema zahtjev za zaštitu u EU.
• Hercegovački uštipak, garantirano tradicionalni specijalitet, rješenje od 11. juna 2026. (Sl. glasnik BiH 42/26).
• Spisak svih zaštićenih proizvoda je na interaktivnoj karti Agencije. Javni registar Instituta nismo našli, pa kod Instituta provjerite postoji li već naziv koji želite.

Šta je u pripremi

Vijeće ministara je u februaru 2026. utvrdilo prijedlog novog zakona o zaštiti geografskog porijekla, a Predstavnički dom ga je 22. maja 2026. prihvatio u prvom čitanju. Nismo našli podatak da je zakon usvojen, pa i dalje važi Zakon iz 2010. Prije oslanjanja na ovo provjerite stanje na parlament.ba i u Službenom glasniku BiH.

Gdje se obratiti

• Agencija za sigurnost hrane BiH, Mostar: hrana, vodič i interaktivna karta zaštićenih proizvoda.
• Institut za intelektualno vlasništvo BiH, Kneza Domagoja bb, 88000 Mostar, tel. +387 36 334 382, ipr.gov.ba: ostali proizvodi.
• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske: vodič Agencije navodi da entitetska ministarstva podržavaju zainteresovane proizvođače, pa tamo provjerite uslove.

Propisi i izvori

• Pravilnik o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode (Službeni glasnik BiH, br. 90/18)
• Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla (Službeni glasnik BiH, br. 53/10)
• Pravilnik o postupku za priznanje oznake porijekla, imena porijekla i geografske oznake (Službeni glasnik BiH, br. 109/10)
• Odluka o izmjenama Tarife administrativnih taksi (Službeni glasnik BiH, br. 15/14)
• Rješenje o upisu GTS "Hercegovački uštipak" (Službeni glasnik BiH, br. 42/26)
• Interaktivna karta zaštićenih proizvoda, Agencija za sigurnost hrane BiH