Usklađenost

Afrička kuga svinja u Republici Srpskoj: obaveze uzgajivača i naknada štete

Objavljeno: 7. oktobar 2026.Ažurirano: 8. oktobar 2026.Autor: Tim AgroTour Connect
Ukratko

Svaku sumnju na afričku kugu svinja i svako uginuće svinje odmah prijavite veterinaru. Kad se bolest potvrdi, inspektor naređuje usmrćivanje svih svinja na imanju, a u zaraženom području prevoz svinja je zabranjen bez njegovog odobrenja. Pravo na naknadu imaju samo vlasnici obilježenih svinja koji su bolest odmah prijavili.

Afrička kuga svinja (AKS) nije opasna za ljude, ali kod svinja je smrtnost vrlo visoka, a vakcina ne postoji. Pravila u nastavku važe za svakoga ko u Republici Srpskoj drži svinje, pa i za onoga ko drži jednu svinju za vlastite potrebe.

Bolest je i ove godine potvrđena u Republici Srpskoj. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je 11. juna 2026. da je bolest potvrđena na porodičnom gazdinstvu u selu Gradac kod Bijeljine i da je to prvi potvrđeni slučaj u Republici Srpskoj nakon 8. januara 2026. Početkom juna bolest je potvrđena i na jednoj farmi u Foči. Prema podacima Ministarstva, do 20. avgusta 2026. u Republici Srpskoj potvrđeno je ukupno 11 žarišta i eutanazirane su 304 svinje, a tog dana Republika Srpska je bila 13 dana bez novog potvrđenog slučaja. Inspektorat Republike Srpske upozorio je 28. jula 2026. da bolest i dalje postoji i da je ima i u Srbiji i Hrvatskoj, uz samu granicu sa Republikom Srpskom. Trenutno stanje provjerite kod Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ili kod veterinarskog inspektora.

Pravila potiču iz Pravilnika o mjerama za rano otkrivanje, dijagnostiku, sprečavanje širenja, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti afričke kuge svinja (Službeni glasnik RS, br. 71/19). Pravilnik je ispravljen u br. 102/19 i mijenjan tri puta 2023. godine (br. 59/23, 68/23 i 71/23). Izmjenama iz 2023. uređeni su, između ostalog, klanje svinja za vlastite potrebe i premještanje svinja iz zaraženog i ugroženog područja na drugu farmu ili u klanicu, a skraćeni su i rokovi za premještanje. Ovdje je opisan tekst iz 2019. sa izmijenjenim rokovima iz 2023, pa ostale uslove za klanje i premještanje provjerite kod veterinarskog inspektora.

Ukratko

  • Svaku sumnju na bolest i svako uginuće svinje odmah prijavite ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji ili veterinarskom inspektoru. Veterinarska organizacija dužna je da obavijesti inspektora najkasnije u roku od 24 časa.
  • Kad se bolest potvrdi na imanju, inspektor naređuje da se sve svinje na tom imanju usmrte bez odgađanja.
  • Zaraženo područje obuhvata krug poluprečnika najmanje 3 km oko žarišta, a ugroženo područje krug od najmanje 10 km. Granice određuje Ministarstvo.
  • U zaraženom području zabranjeni su premještanje i prevoz svinja javnim i privatnim putevima, osim uz odobrenje inspektora.
  • Pravo na naknadu imaju samo vlasnici obilježenih svinja koji su bolest odmah prijavili i sproveli naređene mjere.

Na koga se odnosi

Pravila se odnose na svakog vlasnika ili držaoca svinja, bilo da je riječ o fizičkom ili pravnom licu, komercijalnom uzgajivaču ili domaćinstvu sa nekoliko svinja. Ako je imanje pod sumnjom, ljudi i vozila ne smiju ulaziti na imanje ni izlaziti sa njega bez pismenog odobrenja inspektora.

Šta treba uraditi

  1. Sve svinje propisno obilježite i provjerite da su upisane u registar. Za obilježavanje se obratite veterinarskoj organizaciji u svojoj opštini. Vlasnik neobilježenih svinja nema pravo na naknadu.
  2. Svinje ne kupujte i ne prodajte bez propisane veterinarske dokumentacije. Ne kupujte životinje nepoznatog porijekla. Svaku sumnju na nelegalnu trgovinu životinjama prijavite veterinarskoj inspekciji.
  3. Ograničite ulazak drugih lica i vozila na imanje i svaki dan provodite biosigurnosne i higijenske mjere. Virus se prenosi i preko odjeće, obuće, alata i vozila. U praksi to znači dezinfekcionu barijeru za obuću i vozila na ulazu, posebnu odjeću i obuću za rad sa svinjama i držanje svinja tako da ne dolaze u dodir sa divljim svinjama.
  4. Ne hranite svinje ostacima hrane sa stola ni kuhinjskim otpadom. Virus ostaje aktivan u mesu i proizvodima od mesa koji nisu termički obrađeni.
  5. Uginulu životinju ne bacajte u prirodu, nego je prijavite veterinaru. Inspektorat posebno upozorava na odlaganje leševa u prirodu.
  6. Ako postoji sumnja, sačekajte uputstva inspektora. Inspektor stavlja imanje pod nadzor, naređuje popis svih svinja po kategorijama i držanje svinja u boksovima ili u izolovanom prostoru. Promet svinja sa imanja i na imanje je zabranjen. Bez pismenog odobrenja inspektora sa imanja se ne smiju iznositi leševi, ne smiju se stavljati u promet meso i proizvodi od svinja, hrana za životinje, otpad ni oprema, a ljudi i vozila ne smiju ulaziti na imanje ni izlaziti sa njega. Na ulaze i izlaze postavljaju se dezinfekcione barijere. Kad to zahtijeva situacija, inspektor može uspostaviti privremenu kontrolnu zonu oko imanja. Mjere traju dok se bolest službeno ne isključi.
  7. Nakon potvrde bolesti sve svinje se usmrćuju pod nadzorom inspektora i uzimaju se uzorci. Leševi se bezopasno uklanjaju, kao i proizvodi od svinja zaklanih u periodu prije početka mjera. Zatim se čiste i dezinfikuju objekti, vozila i oprema. Iste mjere mogu se primijeniti i na kontaktna imanja, odnosno imanja na koja je virus mogao doći zbog blizine ili kretanja ljudi, svinja i vozila.

Šta važi u zaraženom području

Ovo su pravila iz teksta pravilnika iz 2019, sa rokovima kako su izmijenjeni 2023. Izmjene iz 2023. dale su i dodatne mogućnosti za premještanje i klanje, pa uslove provjerite kod inspektora.

  • Popisuju se sva imanja sa svinjama, a neobilježene svinje se obilježavaju i registruju. Veterinar u roku od sedam dana pregleda svinje na svim imanjima.
  • Premještanje i prevoz svinja javnim i privatnim putevima zabranjeni su u cijelom zaraženom području, osim uz odobrenje inspektora. Zabrana ne važi za svinje koje kroz područje prolaze drumom ili željeznicom, bez istovara i zaustavljanja.
  • Sa imanja u zaraženom području svinje se ne smiju premještati dok ne prođe najmanje 40 dana od čišćenja i prve dezinfekcije zaraženih imanja. Taj rok može se skratiti na 15 dana ako je proveden program uzorkovanja i testiranja kojim je isključeno prisustvo virusa (izmjena iz br. 59/23). Poslije toga inspektor može odobriti prevoz direktno u klanicu ili drugi određeni objekat, uz klinički pregled i u prevoznom sredstvu koje je zapečatio inspektor.
  • Druge domaće životinje smiju se dovoditi na imanje ili odvoditi sa njega samo uz odobrenje inspektora.
  • Svaka bolesna ili uginula svinja prijavljuje se inspektoru bez odgađanja.
  • Zabranjen je promet sjemena, jajnih ćelija i embriona svinja sa imanja u zaraženom području.
  • U ugroženom području rokovi zabrane premještanja mogu se, uz isti program uzorkovanja, takođe skratiti na 15 dana (br. 59/23 i 71/23). Od izmjene iz br. 71/23 inspektor može odobriti i premještanje svinja iz ugroženog područja na farme umjerenog rizika koje ispunjavaju biosigurnosne uslove.

Naknada štete

Pravo na naknadu štete uređuje Zakon o veterinarstvu u Republici Srpskoj (Službeni glasnik RS, br. 75/17 i 63/24, čl. 56 do 58). Vlasnik nema pravo na naknadu ako životinja nije obilježena u skladu sa zakonom, ako nema uvjerenje o zdravstvenom stanju životinje, ako namjerno ili zbog grube nepažnje nije odmah prijavio bolest ili sumnju, ako nije izvršio obaveznu vakcinaciju i dijagnostička ispitivanja ili ako nije sproveo propisane mjere, uključujući zabranu kretanja.

Visinu štete prema tržišnoj vrijednosti životinje u trenutku usmrćivanja ili uginuća utvrđuje Komisija za procjenu štete koju imenuje ministar. Zahtjev za naknadu podnosi se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede od 15. septembra do 15. oktobra tekuće godine, za štete nastale od 15. septembra prethodne do 15. septembra tekuće godine. Za štete iz ljeta 2026. to znači najkasnije do 15. oktobra 2026. Ministar o zahtjevu odlučuje rješenjem. Žalba nije dozvoljena, ali se u roku od 30 dana od dostavljanja rješenja može pokrenuti upravni spor.

Uslove i dokumentaciju za zahtjev propisuje Pravilnik o uslovima za ostvarivanje prava na naknadu štete (Službeni glasnik RS, br. 55/25), koji je zamijenio ranije pravilnike iz 2020. i 2024. godine. Obrazac zahtjeva, spisak priloga i način isplate provjerite u Ministarstvu prije podnošenja zahtjeva.

Za epidemiju iz 2023. donesen je i poseban Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja podrške za sanaciju štete i sprovođenje mjera suzbijanja i iskorjenjivanja afričke kuge svinja (Službeni glasnik RS, br. 64/23, mijenjan u br. 65/23, 66/23 i 92/23). Za mjere iz tog pravilnika bilo je određeno 3.000.000 KM iz Kompenzacionog fonda, a zahtjevi su se podnosili Agenciji za agrarna plaćanja u roku od 45 dana od sprovedene mjere. Ministarstvo je u avgustu 2023. objavilo da je za otkup oko 7.500 zdravih svinja iz zaraženog i ugroženog područja isplaćeno ukupno 4.000.000 KM: polovinu je obezbijedila Vlada Republike Srpske, a polovinu otkupljivači, odnosno prerađivači. Da li se taj pravilnik primjenjuje i na slučajeve iz 2026, pitajte Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ili Agenciju za agrarna plaćanja.

Gdje se obratiti

Propisi i izvori

Pitajte AI pomoćnika o ovoj temi

AI pomoćnik odgovara na pitanja o ovoj temi i upućuje na povezane propise u bazi znanja.

Pitaj AI pomoćnika