Izvoz prerađevina od voća i povrća u EU: etiketa, kontaminanti i dokumenta

Proizvođačima koji džem, ajvar, sušeno voće, sokove ili slične prerađevine biljnog porijekla prodaju u zemlje Evropske unije nije potreban poseban uvozni sertifikat, ali proizvod mora ispuniti pravila EU o hrani. Za proizvode životinjskog porijekla (sir, med, meso) važe drugačija pravila: pogledajte članak o izvozu hrane životinjskog porijekla.

Ukratko

• Za prerađevine od voća i povrća iz BiH trenutno nije potreban službeni certifikat, jer BiH nije na listama Provedbene uredbe (EU) 2019/1793 (prečišćena verzija od 30.6.2026). Liste se mijenjaju, pa to provjerite prije pošiljke. Proizvod ipak mora ispunjavati zahtjeve prava EU o hrani ili uslove koje EU priznaje kao najmanje jednakovrijedne (Uredba (EZ) 178/2002, čl. 11).
• Za podatke na etiketi odgovara subjekt pod čijim imenom se hrana stavlja na tržište. Ako on nije u EU, odgovara uvoznik (Uredba (EU) 1169/2011, čl. 8).
• Etiketa mora biti na jeziku koji potrošači u zemlji prodaje lako razumiju, a država članica može tražiti svoj službeni jezik (čl. 15). Visina slova (x-visina) je najmanje 1,2 mm, a na ambalaži manjoj od 80 cm2 najmanje 0,9 mm.
• Najveće dozvoljene količine kontaminanata propisuje Uredba (EU) 2023/915: na primjer 50 µg/kg patulina u voćnim sokovima, uključujući sok od jabuke, i 8,0 µg/kg ohratoksina A u sušenom grožđu.
• Za ostatke pesticida važi Uredba (EZ) 396/2005. Ako za neku aktivnu materiju nema posebne granice, u pravilu je dozvoljeno 0,01 mg/kg (čl. 18).

Na koga se odnosi

Na proizvođače i prerađivače koji biljne prerađevine izvoze direktno ili preko uvoznika. Male količine koje gosti nose kući za lične potrebe nisu trgovinska pošiljka i ovdje se ne obrađuju.

Šta treba uraditi

1. Prije prvog dogovora pitajte uvoznika u EU koje dokumente traži. Ako se proizvod prodaje pod vašim imenom, za podatke na etiketi u EU odgovara uvoznik, pa će tražiti usklađenu etiketu i dokumente prije prve isporuke.
2. Uvedite HACCP postupke. Po Uredbi (EZ) 852/2004, čl. 10, uvezena hrana mora ispunjavati iste higijenske uslove iz čl. 3 do 6 kao hrana proizvedena u EU, a HACCP postupke propisuje čl. 5. Više o tome piše u članku o HACCP-u i higijeni hrane za male proizvođače u Republici Srpskoj. O registraciji objekta pitajte opštinsku inspekciju ili Republičku upravu za inspekcijske poslove.
3. Uskladite etiketu sa Uredbom 1169/2011. Obavezni podaci (čl. 9(1)) su: naziv hrane, spisak sastojaka, alergeni, količina pojedinih sastojaka kad je propisana (na primjer udio voća), neto količina, rok trajanja, posebni uslovi čuvanja i/ili uslovi upotrebe, naziv i adresa subjekta iz čl. 8, zemlja porijekla gdje to traži čl. 26, upute za upotrebu kad bez njih proizvod ne bi bilo moguće pravilno upotrijebiti, stvarna alkoholna jačina za pića s više od 1,2 % vol. (na primjer rakija i vino) i nutritivna deklaracija. Po čl. 26(2) zemlja porijekla je obavezna kad bi bez nje kupac mogao biti zaveden o tome odakle proizvod potiče, na primjer ako naziv ili slike na etiketi upućuju na drugu zemlju, i za meso iz Priloga XI. Posebni propisi EU mogu je tražiti i za druge proizvode. Ako navedete porijeklo proizvoda, a primarni sastojak je drugog porijekla, morate navesti i porijeklo primarnog sastojka (čl. 26(3) i Provedbena uredba (EU) 2018/775).
4. Provjerite posebna pravila za vaš proizvod. Direktiva 2001/113/EZ o džemovima izmijenjena je Direktivom (EU) 2024/1438, koju države članice primjenjuju od 14. juna 2026. Opšte pravilo je da džem mora imati najmanje 450 g voća na 1000 g gotovog proizvoda, a ekstra džem 500 g. Za neke vrste propisano je manje (350 g za džem), na primjer za crvenu i crnu ribizlu, dunju i šipurak. Ista direktiva mijenja i pravila za voćne sokove (Direktiva 2001/112/EZ) i uvodi naziv "voćni sok sa smanjenim šećerom" (najmanje 30% manje prirodnih šećera). Ajvar (povrtni namaz) nije obuhvaćen direktivom, pa za njega važe opšta pravila navedena iznad. Za druge proizvode pitajte uvoznika da li postoje posebni standardi.
5. Vodite evidenciju o dobavljačima i kupcima, jedan korak unazad i jedan korak unaprijed. Uvoznik po Uredbi 178/2002, čl. 18, mora znati od koga je kupio robu, pa od vas može tražiti podatke o seriji i porijeklu sirovine.
6. Prije prve pošiljke dajte proizvod na analizu u akreditovanu laboratoriju: mikotoksini (sušeno voće, sok od jabuke) i ostaci pesticida.
7. Za dokaz porijekla pogledajte članak o EUR.1 i izjavi o porijeklu. Da li vaša pošiljka treba fitosanitarno uvjerenje, provjerite u članku o fitosanitarnom uvjerenju i kod uvoznika.

Gdje se obratiti

• Agencija za sigurnost hrane BiH, Kneza Višeslava bb, Mostar: telefon +387 36 336 950, e-pošta agencija@fsa.gov.ba, fsa.gov.ba.
• Republička uprava za inspekcijske poslove (Inspektorat Republike Srpske): registracija objekta i higijena, inspektorat.vladars.rs.
• Uprava za indirektno oporezivanje BiH: izvozna carinska deklaracija, uino.gov.ba.

Propisi i izvori

• Uredba (EU) br. 1169/2011 o informisanju potrošača o hrani
• Uredba (EU) 2023/915 o najvećim dozvoljenim nivoima kontaminanata u hrani
• Uredba (EZ) br. 396/2005 o ostacima pesticida
• Uredba (EZ) br. 178/2002 o opštim propisima o hrani
• Uredba (EZ) br. 852/2004 o higijeni hrane
• Direktiva (EU) 2024/1438 (med, sokovi, džemovi)
• Provedbena uredba (EU) 2019/1793 o službenim kontrolama hrane neživotinjskog porijekla iz trećih zemalja