Katuni na Zelengori i Morinama i danas se koriste ljeti, a posjetu stadu treba dogovoriti unaprijed. Transhumanca je na UNESCO-voj listi kao element deset evropskih država, ali ne i BiH. Sir iz mijeha nije zaštićena oznaka porijekla u BiH, a gatački kajmak iz mješine jeste. Domaćin koji služi ili prodaje sir mora poštovati pravila o registraciji i higijeni.
Na Zelengori i Morinama katuni se ljeti i danas koriste. Domaćin koji goste vodi na katun ili im služi sir iz mijeha treba znati koliko se na posjetu može računati i koja pravila o hrani važe. Podaci su od Nacionalnog parka Sutjeska, turističkih organizacija, UNESCO-a i Agencije za bezbjednost hrane BiH, te iz Zakona o veterinarstvu u Republici Srpskoj.
Ukratko
- Katuni su privremena ljetna naselja pastira, u kojima se uz stoku proizvode tradicionalni mliječni proizvodi. Na Zelengori su stada od maja do septembra (NP Sutjeska).
- Sir iz mijeha nije upisan kao zaštićena oznaka porijekla u BiH. U registru je "Gatački kajmak iz mješine", upisan 30. 8. 2024 (Agencija za bezbjednost hrane BiH).
Katun i transhumanca danas
Transhumanca je sezonsko kretanje stada između nizija i planinskih pašnjaka. Nacionalni park Sutjeska opisuje katune kao privremena ljetna naselja pastira i navodi da od maja do septembra hiljade ovaca, koza i goveda pasu na Zelengori, uz pastire i pse (NP Sutjeska). Turistička organizacija Nevesinje navodi da se na Morinama i danas mogu vidjeti katuni koji su u upotrebi (TO Nevesinje, Morine).
Turistička organizacija Republike Srpske bilježi stari put stada: preko mosta Ovčiji brod na Zalomki, iz donje Hercegovine prema Treskavici, Zelengori i Morinama, i nazad u jesen (TO RS, Zalomka).
Posjetu katunu dogovorite s porodicom koja drži stado, unaprijed i za svaku sezonu posebno.
Transhumanca je 2023. upisana na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine kao zajednički element deset evropskih država; Bosna i Hercegovina nije među njima (UNESCO, odluka 18.COM 8.B.14). Tvrdnja da je hercegovački katun "pod zaštitom UNESCO-a" zato nije tačna.
Sir iz mijeha
Turistička organizacija Republike Srpske opisuje sir iz mijeha kao sir koji se čuva u kozjoj ili ovčijoj koži (mijehu). Navodi da je ovakva proizvodnja svojstvena cijelom dinarskom području, a najčešća na području Nevesinja, i da stočari ljeti na katunima ovako čuvaju mliječne proizvode tokom vrućih dana. Ista organizacija navodi da ovaj sir prema dubrovačkim arhivima potiče iz 14. vijeka (visitsrpska.org, Nevesinje); taj podatak prenosite kao navod te organizacije.
Bezbjednost hrane: šta domaćin mora znati
Pitajte proizvođača od kakvog mlijeka pravi sir, sirovog ili termički obrađenog, i koliko dugo sir zrije. Ako je sir od sirovog mlijeka, higijena u proizvodnji je presudna, pa uslove za proizvodnju i prodaju provjerite kod veterinarske inspekcije.
Pravila zavise od toga da li sir kupujete, pravite sami ili ga samo služite.
- Ako sir kupujete za goste, kupujte od proizvođača koji je registrovan za proizvodnju i prodaju i koji može dati deklaraciju. Pogledajte naš članak "Deklaracija domaćih prerađevina u BiH: šta mora pisati na tegli i boci".
- Ako sir pravite i prodajete sami, Zakon o veterinarstvu u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 75/17 i 63/24) dozvoljava stavljanje u promet malih količina proizvoda životinjskog porijekla s gazdinstva, ali "u skladu sa posebnim propisom" (Zakon o veterinarstvu u Republici Srpskoj, čl. 90). Taj poseban propis nismo našli u službenom izvoru, pa uslove provjerite kod nadležne veterinarske inspekcije prije prve prodaje.
- Ako hranu služite gostima, važe pravila o sanitarnom pregledu, obuci o higijeni i alergenima. Pogledajte članke "Sanitarni pregled i obuka o higijeni za rad s hranom u Republici Srpskoj" i "Alergeni u hrani koju služite gostima u BiH".
- Na katunu gost može vidjeti kako se sir pravi i kupiti ga od pastira. Vaša je odgovornost da ne prodajete pod svojim imenom ono što nije prošlo pravila.
- Za iznošenje hrane preko granice pogledajte članak "Hrana iz istočne Hercegovine u Crnu Goru i Hrvatsku".
Kako složiti ponudu
- Dan na katunu, od maja do septembra. Vožnja do Zelengore ili Morina, dogovorena posjeta stadu, ručak koji nosite sa sobom, povratak na imanje. Pravila Nacionalnog parka Sutjeska o ulazu i naknadama opisana su u našem članku o Zelengori.
- Degustacija na imanju. Sir iz mijeha od registrovanog proizvođača, uz domaći hljeb i krompir.
- Priča o putu stada. Kratka šetnja do mosta Ovčiji brod kod Nevesinja, gdje su stada nekad prelazila Zalomku.
- Kajmak iz mješine u Gacku. Od 1. maja do 1. novembra, kada se pravi prema specifikaciji zaštićene oznake porijekla (specifikacija).
Izvori
- JU NP Sutjeska: Planina Zelengora
- TO Nevesinje: Visoravan Morine
- Turistička organizacija Republike Srpske: Rijeka Zalomka
- Turistička organizacija Republike Srpske: Nevesinje
- UNESCO: odluka 18.COM 8.B.14, Transhumanca
- Agencija za bezbjednost hrane BiH: izvod iz registra ZOP, Gatački kajmak iz mješine
- Agencija za bezbjednost hrane BiH: specifikacija Gatački kajmak iz mješine
- Agencija za bezbjednost hrane BiH: geografsko porijeklo
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS: Zakon o veterinarstvu u Republici Srpskoj, "Službeni glasnik Republike Srpske", br. 75/17
Pitajte AI pomoćnika o ovoj temi
AI pomoćnik odgovara na pitanja o ovoj temi i upućuje na povezane propise u bazi znanja.