Osiguranje za imanje i smještaj s aktivnostima: šta zakon traži i šta pitati osiguravača

Ko prima goste na imanju ili u smještaju i nudi aktivnosti (jahanje, bicikle, šetnje, radionice), odgovara za štetu koju gost pretrpi. Zakon propisuje obavezno osiguranje samo u nekim slučajevima. Za ostalo odlučujete sami, u dogovoru s osiguravačem.

Ukratko

• Novi Zakon o turizmu objavljen je u Službenom glasniku RS br. 49/2026 od 2. juna 2026. i stupio je na snagu 10. juna 2026. Njime je prestao da važi zakon iz 2017. (br. 45/17 i 16/23, član 118). Turistički subjekti imaju šest mjeseci od stupanja na snagu da usklade poslovanje (član 113), dakle do 10. decembra 2026.
• Ko komercijalno nudi sportsko-rekreativne aktivnosti, mora osigurati korisnike od posljedica nesrećnog slučaja kad te usluge organizuje (član 58). Preduzetnik koji to ne uradi plaća kaznu od 2.000 do 10.000 KM (član 106).
• U odredbama o seoskom turizmu (član 52) nema obaveze osiguranja gostiju.
• Za štetu gostu odgovarate i bez obaveznog osiguranja. Po Zakonu o obligacionim odnosima odgovarate za štetu koju prouzrokujete, osim ako dokažete da je nastala bez vaše krivice, a za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i bez krivice.
• Polisa odgovornosti nije isto što i osiguranje gosta od nesrećnog slučaja. Treba da znate koja vam je potrebna.

Na koga se odnosi

• Obavezno osiguranje od nesrećnog slučaja: privredna društva i preduzetnici koji komercijalno pružaju usluge iz člana 57. Tu spadaju rafting, kajak, kanjoning, sportsko penjanje, paraglajding, speleološko istraživanje, biciklizam i brdski biciklizam, hajking, treking, gorsko-planinsko vođenje i "ostale slične aktivnosti". Jahanje nije izričito navedeno. Da li ga zakon obuhvata, provjerite u Ministarstvu trgovine i turizma prije nego što se oslonite na svoje tumačenje.
• Turističke agencije: moraju imati jemstvo u obliku bankarske garancije ili polise osiguravajućeg društva. Zakon to opisuje kao "limit odgovornosti do 100.000 KM", odnosno do 30.000 KM za agencije iz člana 33 stav 2 (član 34). To jemstvo štiti putnike ako agencija zbog nelikvidnosti ili stečaja ne izvrši ugovor, ili ga izvrši loše. Nije polisa za vaše imanje. Agencija je dužna i da gostu ponudi osiguranje od nesrećnog slučaja (član 25 tačka 12).
• Domaćinstvo sa sobama i gostima na imanju: zakon ne traži polisu, ali važe opšta pravila o naknadi štete.

Šta treba uraditi

1. Provjerite da li ono što nudite spada pod član 57. Ako spada, osigurajte goste od nesrećnog slučaja prije prve usluge i čuvajte polisu.
2. Prije početka aktivnosti dajte gostu pisanu informaciju o rizicima i objasnite mu je usmeno. Gost mora potpisati izjavu da razumije i prihvata rizik. Maloljetnici mogu učestvovati samo uz saglasnost roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja (član 58).
3. Upoznajte gosta sa svim osiguranim slučajevima iz polise. Zakon to izričito traži (član 58 stav 1 tačka 4).
4. Odlučite da li vam treba polisa odgovornosti za štetu na stvarima i povrede koje gost pretrpi zbog vas, vaše opreme, životinja ili objekta. Nije propisana, ali štiti vas, a ne samo gosta.
5. Prije potpisivanja ugovora postavite osiguravaču pitanja sa spiska ispod.

Šta pitati osiguravača

• Da li polisa pokriva baš vaše aktivnosti i da li ih navodi pojedinačno (jahanje, vožnja traktorom, branje, radionice)?
• Da li pokriva povrede gostiju koje prouzrokuje životinja ili alat, kao i štetu na stvarima gosta?
• Koliki je limit po jednom događaju, a koliki ukupno u godini? Koliko iznosi vaše učešće u šteti (franšiza)?
• Ko je osiguran: samo vlasnik ili i članovi porodice i angažovani radnici?
• Koja su isključenja (alkohol, neprijavljene aktivnosti, vodič ili instruktor bez licence, neispravna oprema)?
• Da li polisa važi samo za organizovane aktivnosti ili i kad gost sam jaše ili vozi bicikl?
• Da li se premija plaća po gostu, po aktivnosti ili godišnje, i kako se prijavljuje šteta (rok, dokumenti)?
• Da li osiguranje zgrade i inventara pokriva i prostorije u kojima borave gosti, ili ih treba posebno navesti?

Cijene i uslovi ovdje nisu navedeni jer se razlikuju od društva do društva. Tražite pismene ponude, po mogućnosti od dva ili tri osiguravača.

Rokovi i iznosi

• Kazne kad gosta ne osigurate od nesrećnog slučaja ili ga pisano i usmeno ne upozorite na rizike: od 2.000 do 10.000 KM za privredno društvo i za preduzetnika, a od 1.000 do 5.000 KM za odgovorno lice u društvu (član 106). Član 110 za isti propust propisuje pravnom licu od 3.000 do 15.000 KM. Zakon ne kaže koja od dvije odredbe ima prednost, pa raspon za društvo provjerite u Ministarstvu trgovine i turizma.
• Kazne kad gosta ne upoznate s osiguranim slučajevima iz polise: od 1.000 do 5.000 KM za privredno društvo i za preduzetnika (član 107), a član 110 pravnom licu propisuje od 1.500 do 7.500 KM.
• Ko ponovi prekršaj iz člana 110 u roku od dvije godine od pravosnažnog rješenja, pored kazne dobija i zabranu obavljanja turističke djelatnosti do 90 dana (član 112).
• Potraživanje naknade štete zastarijeva za tri godine od dana kad je oštećeni saznao za štetu i za lice koje ju je prouzrokovalo, a u svakom slučaju za pet godina od nastanka štete (Zakon o obligacionim odnosima, član 376).
• Gost je dužan da nestanak ili oštećenje svoje stvari prijavi čim sazna za to. Ako ne prijavi, ima pravo na naknadu samo ako dokaže vašu krivicu (član 726).
• Ugostitelj odgovara za stvari koje su gosti donijeli najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom. U punom iznosu odgovara za stvari predate na čuvanje i za štetu nastalu njegovom krivicom (član 724). Istaknuto obavještenje da ne odgovarate za stvari gostiju nema pravno dejstvo (član 727).

Gdje se obratiti

• Za tumačenje obaveza iz Zakona o turizmu: Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske.
• Za spor s osiguravačem: ombudsman u osiguranju pri Agenciji za osiguranje Republike Srpske, Bana Milosavljevića 8/II, Banja Luka, potrosaci@azors.rs.ba. Postupak je besplatan, ali prvo morate iskoristiti žalbeni postupak kod samog osiguravača. Prigovor se podnosi u roku od godinu dana od posljednjeg odgovora osiguravača. Na stranici Agencije piše da prigovor podnosi fizičko lice, pa preduzetnik ili društvo treba prvo da provjeri da li se postupak odnosi i na njih.
• Registar učesnika na tržištu pokazuje koja društva i posrednici rade u Republici Srpskoj.

Bezbjednost gostiju na jahanju i biciklizmu obrađena je u članku o bezbjednosti na planinarenju, biciklizmu i jahanju. Subvencija za osiguranje usjeva i stoke ima svoj članak.

Propisi i izvori

• Zakon o turizmu (Službeni glasnik RS, br. 49/2026), čl. 25, 33, 34, 52, 57, 58, 106, 107, 110, 112, 113, 118 i 119
• Zakon o obligacionim odnosima (Službeni list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89; Službeni glasnik RS, br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04), čl. 154, 173, 174, 376, 724, 726 i 727
• Agencija za osiguranje Republike Srpske: postupak kod ombudsmana u osiguranju