Dobra praksa

Ponuda van sezone za seoski smještaj u istočnoj Hercegovini: jesen, zima, proljeće

Objavljeno: 7. oktobar 2026.Ažurirano: 8. oktobar 2026.Autor: Tim AgroTour Connect
Ukratko

Najjasniji razlozi za dolazak u istočnu Hercegovinu van ljeta su berba i vino (termin berbe svake godine potvrdite s vinarom), lov na šumsku šljuku (od 1. augusta do kraja februara) i divlju svinju, kao i gradske manifestacije. Zvanična statistika ne daje podatke po mjesecima, pa domaćin planira prema svojoj knjizi gostiju.

Većina gostiju dolazi u istočnu Hercegovinu ljeti. Seoska kuća koja ostaje otvorena i u hladnijem dijelu godine može računati na nekoliko razloga za dolazak koji se ponavljaju svake godine: berbu i vino, lov, zimsku kuhinju i gradske manifestacije.

Ukratko

  • Zvanična statistika (bilten Republičkog zavoda za statistiku RS) daje samo godišnje zbirove po opštinama, bez podjele po mjesecima. U Trebinju je 2025. zabilježen 105.591 dolazak i 194.036 noćenja, oko 1,8 noći po dolasku (više u članku o broju posjetilaca). Razlike između sezona pokazuje samo vaša knjiga gostiju.
  • Termin berbe vinskih sorti mijenja se iz godine u godinu, zavisno od sorte i vremena. Prije nego što berbu ponudite gostima, termin dogovorite s vinarom.
  • Šumska šljuka i druge šljuke smiju se loviti od 1. augusta do kraja februara, a krmača i prase divlje svinje od 1. jula do 15. januara. Lov je zato ponuda za jesen i zimu.
  • Turistička organizacija Grada Trebinja na popisu manifestacija navodi i događaje van ljeta: trku "Trebinje vertikal" (mart), Dučićev dan (april) i Dučićeve večeri poezije (oktobar).

Šta gosti traže van ljeta

Berba i vino. U Trebinju se uzgajaju domaće sorte vranac i žilavka, ali i svjetske sorte poput chardonnaya, merlota i pinot noira. Prema Strategiji razvoja poljoprivrede i ruralnog područja Grada Trebinja 2023-2027, pod vinogradima je 2021. bilo 485 hektara (podaci Republičkog zavoda za statistiku RS). Datumi berbe se pomjeraju zavisno od sorte i vremena, pa gostu obećajte period, a ne tačan dan, i prije toga pitajte vinara. Da li vinar prodaje grožđe fizičkim licima, provjerite s njim unaprijed, a gostu ne obećavajte kupovinu grožđa bez tog dogovora. Ako gost želi učestvovati u berbi, to unaprijed dogovorite s vinarom.

Lov. Turistička organizacija navodi da lovačko udruženje "Leotar" izdaje dozvole, obezbjeđuje vodiče i organizuje grupne dolaske stranih lovaca u komercijalna lovišta. Trebinje je poznato po lovu na prepelice, golubove grivnaše, šumske šljuke i jarebice kamenjarke. Gosti iz Evrope, posebno iz Italije, dolaze zbog šljuka. Vaša kuća nudi smještaj i hranu, a lov gost dogovara s lovačkim udruženjem.

Hrana zimi. Turistička organizacija na stranici o hercegovačkoj kuhinji navodi pršut (tradicionalno pripreman za zimu), sušenu govedinu, janjetinu ispod sača, kajmak, cicvaru s medom i pitu. To je gotov jelovnik za zimski vikend.

Gradski program i izleti. Turistička organizacija nudi poludnevni obilazak Trebinja (Crkvina, Arslanagića most) i cjelodnevni izlet s ručkom u lokalnom restoranu, degustacijom u vinskom podrumu i, po želji, posjetom manastiru (Tvrdoš, Duži ili Petropavlov).

Šta treba uraditi

  1. Iz knjige gostiju izvucite broj dolazaka i noćenja po mjesecima za posljednje dvije godine. Tako ćete vidjeti koji su mjeseci prazni.
  2. Izaberite jednu ili dvije ponude koje zaista možete ostvariti: berbu kod vinara u terminu koji on potvrdi, smještaj za lovce u jesen, zimski vikend s jelovnikom.
  3. Unaprijed se dogovorite s partnerom (vinarija, lovačko udruženje, turistička organizacija, vodič) i zapišite uslove i cijene.
  4. Napravite paket s jasno određenim periodom i uslovima otkazivanja. Pogledajte članke o paketima, cijenama i rezervacijama.
  5. Ažurirajte radno vrijeme i opis na Google profilu, jer gost zimi provjerava da li kuća radi.
  6. Zimi, prije nego što prihvatite rezervaciju, provjerite grijanje, toplu vodu i da li je put do kuće prohodan.
  7. Obaveze su iste cijele godine: prijava gostiju, knjiga gostiju i boravišna taksa (o tome pogledajte posebne članke).

Rokovi i iznosi

Prema Naredbi o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači (Službeni glasnik RS br. 105/24), za pojedine vrste lov je dozvoljen u ovim periodima. Naredba navodi i druge vrste, pa spisak nije potpun.

  • šumska šljuka (Scolopax rusticola), barska šljuka (Gallinago gallinago) i šljuka kozica (Lymnocryptes minimus): od 1. augusta do kraja februara. U naredbi piše "do 29. februara", a taj datum postoji samo u prijestupnoj godini. Kraj sezone u godini kada februar ima 28 dana potvrdite s lovačkim udruženjem.
  • prepelica, golub grivnaš, divlji golub i grlica: od 1. augusta do 31. decembra
  • jarebica kamenjarka: od 15. septembra do 5. januara
  • zec: od 1. oktobra do 5. decembra
  • srna i lane: od 1. oktobra do 31. januara; srndać: od 1. maja do 30. septembra
  • divlja svinja (u naredbi među nezaštićenom divljači): vepar i nazime cijele godine, krmača i prase od 1. jula do 15. januara

Naredba je objavljena u Službenom glasniku RS br. 105/24 od 6. decembra 2024. Prije nego što prodate lov, provjerite u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da naredba nije mijenjana. Koje vrste i koliko komada se smije odstrijeliti u određenom lovištu zavisi od lovnog plana korisnika tog lovišta.

Gdje se obratiti

  • Turistička organizacija Grada Trebinja: gotrebinje.com, telefon +387 59 273 410, gotrebinje@gotrebinje.com.
  • Lovačko udruženje "Leotar" (lov u Trebinju): +387 65 517 097, +387 65 987 383 ili +387 65 521 019, vidi stranicu o lovu.
  • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske: važeći periodi lova.

Popis manifestacija na stranici Turističke organizacije djelimično je zastario (sadrži i unose iz 2019. godine), pa su mjeseci samo okvirni. Za Dučićeve večeri poezije popis navodi 4. do 6. oktobar, a za ovu godinu taj termin je već prošao. Datume za iduću godinu provjerite telefonom prije nego što ih unesete u ponudu.

Propisi i izvori

Pitajte AI pomoćnika o ovoj temi

AI pomoćnik odgovara na pitanja o ovoj temi i upućuje na povezane propise u bazi znanja.

Pitaj AI pomoćnika