Poslovne knjige preduzetnika u Republici Srpskoj: vrste knjigovodstva i rok čuvanja

Preduzetnik (fizičko lice registrovano za samostalnu djelatnost) u Republici Srpskoj vodi poslovne knjige na jedan od dva načina: prosto knjigovodstvo po principu blagajne ili dvojno knjigovodstvo. Od 1. januara 2026. godine dvojno knjigovodstvo uređuje novi Zakon o računovodstvu i reviziji. Ovdje je riječ samo o preduzetnicima. Registrovano poljoprivredno gazdinstvo i privredno društvo imaju drugačije obaveze (vidi članak o obliku organizovanja gazdinstva, preduzetnika i društva).

Ukratko

• Prosto knjigovodstvo čine knjiga prihoda, knjiga rashoda, knjiga stalnih sredstava i knjiga potraživanja i obaveza. Mali preduzetnik, koji plaća paušalni porez, vodi samo knjigu prometa.
• Dvojno knjigovodstvo (dnevnik, glavna knjiga, pomoćne knjige) preduzetnik može izabrati sam. Obavezno je kad su mu naplaćeni prihodi u posljednjem poreskom periodu veći od iznosa koji određuje pravilnik. Zasad je taj iznos 500.000 KM.
• Za prosto knjigovodstvo računovođa nije potreban. Kod dvojnog knjigovodstva finansijske izvještaje mora sačiniti lice sa licencom.
• Knjigovodstvene isprave čuvaju se najmanje pet godina. Dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige čuvaju se najmanje deset godina.

Na koga se odnosi

Na sve preduzetnike, uključujući one koji iznajmljuju sobe ili prodaju proizvode kao samostalna radnja.

Mali poljoprivrednik (nosilac gazdinstva upisan samo u Registar poljoprivrednih gazdinstava, sa godišnjim prihodom do 50.000 KM) nije preduzetnik. Njegov dohodak se ne utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga, a porez plaća paušalno (član 27. stav 1. i član 27a Zakona o porezu na dohodak).

Šta treba uraditi

1. Odluči koji ćeš sistem voditi. Na dvojno knjigovodstvo prelaziš sam, svojom odlukom. Ako takvu odluku ne doneseš, vodiš prosto knjigovodstvo.
2. Prosto knjigovodstvo: vodi knjigu prihoda, knjigu rashoda, knjigu stalnih sredstava (uz popisnu listu) i knjigu potraživanja i obaveza. Na početku svake knjige upiši ime i prezime, JIB, JMB, adresu, naziv radnje i vrstu djelatnosti. Knjige se vode za svaku poresku godinu posebno. Ako imaš registrovano više djelatnosti, za svaku vodiš posebne knjige.
3. Prihod upiši kad ga stvarno primiš, a rashod kad ga platiš. Iz knjige mora biti vidljiv dnevni promet.
4. Mali preduzetnik vodi samo knjigu prometa. Uslove za status malog preduzetnika i visinu poreza vidi u članku o porezu na dohodak.
5. Dvojno knjigovodstvo: knjige se otvaraju na dan osnivanja djelatnosti ili 1. januara, a zaključuju na kraju poreskog perioda. Broj i sadržaj pomoćnih knjiga utvrđuješ internim aktom. O izboru obavijesti APIF i Poresku upravu. Svake godine sačinjavaš bilans stanja i bilans uspjeha. Preduzetnici razvrstani kao mikro i mala pravna lica podnose samo ta dva izvještaja, a veći podnose i dodatne. Razvrstavanje obavlja APIF.
6. Čuvaj sve isprave na osnovu kojih su podaci upisani (račune, izvode, ugovore, platne liste). Podatke upisuj samo na osnovu vjerodostojne isprave.

Rokovi i iznosi

• Prag za obavezno dvojno knjigovodstvo: iznos sada određuje pravilnik ministra finansija, a ne sam zakon. Dok se ne donese novi pravilnik, primjenjuje se raniji Pravilnik o sistemu dvojnog knjigovodstva kod preduzetnika, po kojem je prag 500.000 KM naplaćenih prihoda. Prije odluke provjeri iznos u Poreskoj upravi.
• Obaveza vođenja dvojnog knjigovodstva počinje od prvog obračunskog perioda poslije poreskog perioda u kojem je prag prekoračen.
• Obavještenje o izboru dvojnog knjigovodstva: APIF-u do isteka roka za predaju godišnjeg finansijskog izvještaja, Poreskoj upravi do isteka roka za godišnju poresku prijavu. Ko tek počinje s radom, obavještava obje ustanove u roku od 30 dana od početka rada. Ko je obavještenje dostavio prije 1. januara 2026. godine, ne mora ga ponavljati.
• Svojom odlukom od dvojnog knjigovodstva možeš odustati tek nakon pet poreskih perioda.
• Godišnji finansijski izvještaji kod dvojnog knjigovodstva predaju se u registar najkasnije do posljednjeg dana februara za prethodnu godinu.
• Rokovi čuvanja: knjige i evidencije prostog knjigovodstva čuvaju se najmanje pet godina od dana dospijeća poreske obaveze, odnosno prijave na koju se odnose. Kod dvojnog knjigovodstva isprave se čuvaju najmanje pet godina, a dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige najmanje deset. Rok za knjige teče od kraja poslovne godine na koju se odnose. Platne liste i finansijski izvještaji čuvaju se trajno. Posebni propisi mogu za pojedine isprave odrediti i duži rok.

Ko može voditi knjige

Za prosto knjigovodstvo ne moraš angažovati računovođu. Dvojne knjige možeš voditi sam ili ih ugovorom povjeriti preduzetniku ili društvu registrovanom za računovodstvene usluge. Finansijske izvještaje u svakom slučaju sačinjava lice sa licencom sertifikovanog računovodstvenog tehničara ili sertifikovanog računovođe. I kad knjige vodi neko drugi, isprave se čuvaju u poslovnim prostorijama ili kod lica kome je vođenje povjereno.

Gdje se obratiti

• Poreska uprava Republike Srpske, kontakt
• Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF)

Propisi i izvori

• Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske (Službeni glasnik RS br. 115/25), čl. 6, 15, 16, 17, 18, 40, 41, 42
• Pravilnik o sistemu dvojnog knjigovodstva kod preduzetnika (Službeni glasnik RS br. 45/16 i 124/22), prag od 500.000 KM
• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja knjiga i evidencija (Službeni glasnik RS br. 98/15), čl. 11
• Zakon o porezu na dohodak (Službeni glasnik RS br. 60/15, sa kasnijim izmjenama), čl. 27
• Zakon o dopunama Zakona o porezu na dohodak (Službeni glasnik RS br. 112/23, na snazi od 1. 1. 2024), čl. 27 i 27a
• Zakon o poreskom postupku Republike Srpske (Službeni glasnik RS br. 78/20), čl. 19. tačka 6