Prodaja domaćih proizvoda restoranima i hotelima: šta kupci traže i kako početi

Kuhinja koja kupuje od domaćeg proizvođača traži nešto drugo nego kupac na pijaci: istu robu svake sedmice, unaprijed dogovorenu cijenu i dokument koji može pokazati inspektoru. Ovo važi za gazdinstva, preduzetnike i male prerađivače oko Trebinja, Bileće, Gacka, Ljubinja, Nevesinja i Berkovića koji razmišljaju o prvom ugovoru sa restoranom, hotelom ili pansionom.

Ukratko

• Kupac od vas očekuje redovnost: dogovorenu količinu na dogovoreni dan, a ne višak kad ga imate.
• Evidencije o mjerama kontrole rizika, srazmjerno vrsti i obimu poslovanja, čuvate najmanje tri godine i stavljate ih na raspolaganje nadležnom organu i subjektima koje snabdijevate (Pravilnik o higijeni hrane, čl. 11).
• Pravilnik za male proizvođače za svaki proizvod navodi mjesta direktne prodaje (gazdinstvo, domaća trpeza, manifestacije, lokalna pijaca, od vrata do vrata, lokalni maloprodajni objekat, zavisno od proizvoda, prilozi 1 do 3). Lokalni maloprodajni objekat naveden je kod svakog proizvoda, ali pravilnik ne objašnjava šta taj pojam obuhvata. Državni Zakon o hrani u maloprodaju ubraja i restorane i ugostiteljstvo, a Zakon o hrani Republike Srpske maloprodajne i ugostiteljske objekte navodi odvojeno. Da li se restoran ili hotel u vašem mjestu računa kao lokalni maloprodajni objekat, potvrdite kod nadležnog inspektora prije ugovora.
• Vrsta računa zavisi od vašeg pravnog oblika, a ne od kupca.

Šta kupci obično traže

• Količina i redovnost. Kuhinja planira jelovnik po sedmici. Ponudite samo ono što možete isporučiti i unaprijed recite kad vam se sezona završava.
• Račun ili drugi dokument o prometu. Šta izdajete zavisi od toga da li ste preduzetnik, firma ili registrovano gazdinstvo. Pogledajte članke o fiskalizaciji, PDV-u i porezu na dohodak u Bazi znanja, a pitanje o svom slučaju postavite Poreskoj upravi Republike Srpske.
• Podaci o porijeklu i higijeni. Recite kupcu ko ste, gdje proizvodite i kako čuvate robu. Primarni proizvođači hrane životinjskog porijekla vode evidenciju o hrani za životinje, lijekovima i periodima karence, a proizvođači hrane biljnog porijekla o upotrebi sredstava za zaštitu bilja i biocida (čl. 11 st. 3 i 4).
• Označena i čista roba. Za označavanje pogledajte članak o deklarisanju domaće hrane.

Šta treba uraditi

1. Provjerite svoj status. Ako prerađujete (sir, med, džem, suhomesnato), vaš objekat mora biti registrovan ili odobren. Pogledajte članke o registraciji objekata i o preradi mlijeka na gazdinstvu.
2. Za male subjekte propisane su najveće količine po proizvodu, sedmične, godišnje ili obje, zavisno od proizvoda (prilozi 1 do 3 pravilnika), a redovna isporuka kuhinji može ih premašiti. Provjerite te granice za svoj proizvod.
3. Prije potpisivanja pitajte nadležnog inspektora da li se restoran ili hotel kojem želite isporučivati računa kao lokalni maloprodajni objekat za vaš proizvod. Pravilnik o uslovima odstupanja za male subjekte (SG RS 27/19) taj pojam ne definiše. Provjerite i da li je pravilnik kasnije mijenjan.
4. Počnite sa jednim ili dva proizvoda i jednim kupcem. Prvo dogovorite probnu isporuku bez obaveze, a zatim sklopite pisani dogovor.
5. U dogovor upišite proizvod, jedinicu mjere, cijenu, dane isporuke, rok plaćanja i šta biva ako roba ne odgovara narudžbi.
6. Vodite evidenciju o tome šta ste kome i kada isporučili. Mali subjekat po pravilniku o odstupanjima vodi pisanu ili elektronsku evidenciju o vrsti i količini proizvoda, datumu proizvodnje te mjestu i količini isporuke i čuva je dvije godine u krugu objekta (čl. 30).

Cijena

Kuhinje često traže nižu cijenu od one na tezgi jer redovno uzimaju veće količine. Prije ponude izračunajte trošak po kilogramu ili komadu: proizvodnja, pakovanje, gorivo i vrijeme potrebno za dostavu. Ne spuštajte cijenu ispod tog troška. Cijenu dogovorite za period (sezonu ili mjesec), a ne za jedan dan, i unaprijed odredite kako se mijenja kad se promijene ulazni troškovi.

Gdje se obratiti

• Poreska uprava Republike Srpske, za račune i porez: poreskaupravars.org
• Nadležna inspekcija u vašoj opštini ili gradu (Trebinje, Bileća, Gacko, Ljubinje, Nevesinje, Berkovići), za pitanje da li smijete isporučivati robu restoranu. Ugostiteljske i maloprodajne objekte nadzire inspektor za hranu, osim mesnica i ribarnica koje nadzire veterinarski inspektor, a proizvodnju, preradu i promet na veliko hrane životinjskog porijekla nadziru zajedno veterinarski inspektor i inspektor za hranu (Zakon o hrani RS, čl. 55).
• Na platformi AgroTour Connect upit kupcu šaljete preko njegovog profila. Više o tome piše u članku o upitima i partnerstvima.

Propisi i izvori

• Pravilnik o higijeni hrane (Službeni glasnik RS br. 39/18), čl. 11
• Pravilnik o uslovima odstupanja koja se odnose na subjekte u poslovanju sa hranom koji imaju mali obim proizvodnje (Službeni glasnik RS br. 27/19), čl. 4, 6, 12, 14, 16 do 23, 30 i prilozi 1 do 3
• Zakon o hrani (Službeni glasnik RS br. 19/17), čl. 26 i 55
• Zakon o hrani (Službeni glasnik BiH br. 50/04), čl. 3 tačka 8