Zakon

Sakupljanje šumskih plodova, gljiva i bilja u RS: dozvole i naknade

Objavljeno: 6. oktobar 2026.Ažurirano: 8. oktobar 2026.Autor: Tim AgroTour Connect
Ukratko

U šumama u državnom vlasništvu, kojima gazduje JPŠ "Šume Republike Srpske", fizička lica smiju za potrebe porodice sakupljati do 2 kg dnevno ostalih šumskih proizvoda. Za prodaju je potrebna godišnja dozvola korisnika šuma i naknada od 5% prodajne cijene sirovine. Lincura i arnika su zabranjene za sakupljanje.

Pravilnik se odnosi na šumsko voće, gljive, ljekovito i aromatično bilje, puževe i druge nedrvne šumske proizvode u šumama i na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu (u svojini Republike Srpske), kojima gazduje javno preduzeće "Šume Republike Srpske". Važi za građane koji beru za sebe, ali i za privredna društva i preduzetnike koji sakupljaju radi prodaje.

Ukratko

  • Fizička lica smiju sakupljati ostale šumske proizvode za potrebe porodice, do 2 kg dnevno (Pravilnik iz 2020. propisivao je 1 kg, a izmjene objavljene 13. maja 2021. podigle su granicu na 2 kg).
  • Sakupljanje radi prodaje mogu vršiti registrovana privredna društva i preduzetnici s dozvolom na godinu dana, koju izdaje korisnik šuma nakon javnog konkursa.
  • Komercijalni sakupljač plaća naknadu od 5% prodajne cijene sirovine na domaćem tržištu.
  • Neke vrste su zabranjene za sakupljanje (Prilog 3): lincura, arnika, gorocvijet, kaćun, medvjeđe grožđe, riječni rak i druge.
  • Šumski proizvodi koji se u prometu zateknu bez propisanog otpremnog dokumenta mogu biti oduzeti.

Na koga se odnosi

  • Stanovništvo: sakupljanje za vlastite potrebe porodice, bez dozvole, u okviru dnevne količine.
  • Komercijalni sakupljači: privredna društva i preduzetnici registrovani za tu djelatnost, ako sakupljanje ne vrši sam korisnik šuma.
  • Angažirani berači: moraju imati identifikacionu karticu i obuku za sakupljanje.
  • Restorani i pansioni koji kupuju divlje proizvode: Pravilnik uređuje sakupljače, ne kupce, pa im ova dozvola nije potrebna. Praktičan savjet, ne zakonska obaveza: kupujte samo od sakupljača s dozvolom i tražite otpremni dokument.

Šta treba uraditi

  1. Za vlastitu upotrebu: ne prelazite dnevnu količinu i ne berite zabranjene vrste. Smjernice iz Priloga 1 (dobra praksa, ne obaveza za stanovništvo) preporučuju da se plodište gljive bere nožem, bez oštećivanja micelija.
  2. Za prodaju: registrujte djelatnost, pratite javni konkurs "Šuma Republike Srpske" za šumskoprivredno područje u kojem želite sakupljati i prijavite se. U javnom konkursu od 27. januara 2026., raspisanom na osnovu Pravilnika (Službeni glasnik RS br. 116/20 i 43/21), traženi su dokazi o registraciji, uvjerenja poreske uprave i uprave za indirektno oporezivanje (ne starija od tri mjeseca), područja i planirane vrste i količine za 2026, lista sakupljača sa zapisnikom o obuci za 2026, godišnji izvještaj za 2025. za one koji su tada imali dozvolu, te važeći organski certifikat ili izjava da ga podnosilac nema. Provjerite uslove aktuelnog konkursa.
  3. Izdajte svakom angažiranom beraču identifikacionu karticu (naziv firme, broj sakupljača, ime, područje, potpis i pečat) i dostavite korisniku listu sakupljača s dokazom o obuci.
  4. Prije svakog izlaska u šumu pismeno obavijestite organizacioni dio korisnika o vremenu ulaska i izlaska i spisku sakupljača.
  5. Prije stavljanja u promet pribavite od korisnika šuma propisani otpremni dokument. Izmjene iz 2021. uvele su "otpremni iskaz" koji izdaje javno preduzeće, pa pitanje forme provjerite u Šumama Republike Srpske.
  6. Vodite otkupne blokove (ime i adresa sakupljača, područje, vrsta, količina, cijena, potpisi) i do 31. decembra dostavite godišnji izvještaj o sakupljenim količinama.

Rokovi i iznosi

  • Dozvola važi godinu dana.
  • Naknada iznosi 5% prodajne cijene sirovine, plaća se po prijemu fakture od korisnika, do 5. u mjesecu za prethodni mjesec. Cjenovnik donosi korisnik na osnovu ponude i potražnje.
  • Godišnji izvještaj: do 31. decembra tekuće godine.
  • Kopneni puž (Helix pomatia): zabrana sakupljanja od 1. januara do 30. juna.

Zabranjene vrste

Privremena lista u Prilogu 3 uključuje lincuru, kaćun, islandski lišaj, arniku, gorocvijet, medvjeđe grožđe, babino zelje, rosulju, bosansku peruniku, runolist, gljive planinsku puževicu i kovrdžastu kokicu, riječnog raka te šumske vrste drveća i grmlja iz člana 45. Zakona o šumama (npr. tisa, božikovina, maslina). Obični plodovi poput kupine, maline, borovnice, šipka, drijena i vrganja nisu zabranjeni i nalaze se na listi vrsta za komercijalno sakupljanje (Prilog 4). Smjernice u Prilogu 1 preporučuju i da se ostavi dio biljke za obnovu (npr. 20% biljaka, 30% cvjetova i sjemena) i da se ne beru vrlo mlada plodišta gljiva.

Napomena

Tekst se zasniva na Pravilniku iz Službenog glasnika RS br. 116/20 i obavještenju o izmjenama iz Službenog glasnika RS br. 43/21 (limit od 2 kg dnevno, otpremni iskaz). Formulacija ostalih odredbi nakon izmjena može se razlikovati od one koja je navedena ovdje. Zakon o šumama naveden je u verziji koju citira Pravilnik iz 2020. Za sakupljanje na privatnom zemljištu i za konkretno šumsko gazdinstvo u istočnoj Hercegovini provjerite kod Šuma Republike Srpske.

Gdje se obratiti

  • JPŠ "Šume Republike Srpske" a.d. Sokolac: Romanijska 1/3, Sokolac, tel. 057 405 303, uprava@sumers.org. Banja Luka: Trg Republike Srpske 8/11, tel. 051 247 200. Linija za prijavu nelegalnih aktivnosti: 080 05 01 02. Za područje Trebinja i istočne Hercegovine pitajte ovu upravu koja je organizaciona jedinica nadležna.

Propisi i izvori

Pitajte AI pomoćnika o ovoj temi

AI pomoćnik odgovara na pitanja o ovoj temi i upućuje na povezane propise u bazi znanja.

Pitaj AI pomoćnika