Školske posjete farmi: planiranje, higijena uz životinje i dogovor sa školom

Škola koja dovodi razred na farmu postupa po pravilniku Ministarstva prosvjete i kulture, a vlasnik farme odgovara za uslove na samom imanju. Pravila ispod važe za osnovne škole i škole za djecu sa smetnjama u razvoju. Za srednje škole važi poseban pravilnik, koji ovdje nije obrađen.

Ukratko

• Izlet je jednodnevna ili poludnevna aktivnost izvan škole. Škola ga može organizovati za učenike svih razreda, najviše dva puta u školskoj godini.
• Izlet se održava ako učestvuje najmanje 50% učenika istog razreda, uz pisanu saglasnost roditelja. Učešće je dobrovoljno.
• Ako do odredišta nije potreban prevoz, škola ne mora angažovati ni turističku agenciju ni prevoznika.
• Pravilnik ne uređuje osiguranje učenika ni farme, pa se to dogovara posebno.
• Najveći zdravstveni rizik na farmi su uzročnici zaraze iz izmeta životinja: bakterija E. coli O157 i parazit kriptosporidijum. Rizik smanjuju pranje ruku sapunom i vodom i zabrana jela i pića tamo gdje se životinje dodiruju.

Na koga se odnosi

Na osnovne škole i škole za djecu sa smetnjama u razvoju u Republici Srpskoj, te na farme, domaćinstva i ugostitelje koji ih primaju. Posjeta farmi može biti i dio višednevne ekskurzije (učenici osmog ili devetog razreda, do pet dana) ili škole u prirodi (peti razred, do pet dana). Za ta dva oblika Republički pedagoški zavod mora prethodno dati pisanu saglasnost. Za jednodnevni izlet pravilnik tu saglasnost ne traži.

Šta treba uraditi

1. Javite se školi na vrijeme. Izlet mora biti predviđen godišnjim programom rada škole, pa škole termine određuju mnogo prije polaska. Obratite se direktoru ili stručnom timu škole, koji vodi organizaciju. Škola izlet jednog razreda organizuje na jednom odredištu i sa istim sadržajem za sve učenike, pa program na farmi dogovorite za cijeli razred.
2. Pitajte kako škola plaća. Ako se izlet u potpunosti finansira iz sredstava škole, škola postupa po propisima o javnim nabavkama. Ako plaćaju roditelji, prevoznika ili agenciju bira komisija putem javnog poziva, koji se objavljuje na oglasnoj tabli škole i šalje na najmanje tri adrese. Ako prevoz nije potreban, taj korak otpada. Cijenu i način plaćanja ipak dogovorite sa školom u pisanoj formi.
3. Dogovorite broj djece i odraslih. Pravilnik ne propisuje koliko pratilaca treba na određen broj djece. Pitajte školu koji odnos primjenjuje, a nadzor u dijelu sa životinjama planirajte prema veličini prostora i broju djece.
4. Pošaljite školi pravila prije posjete. Navedite šta djeca ne smiju raditi (jesti, piti, ljubiti životinje, ulaziti u torove, dirati alat), kakvu obuću i odjeću treba da nose i da posjekotine na rukama moraju biti prekrivene vodootpornim flasterom.
5. Uredite prostor. Odvojite dio gdje se životinje dodiruju od dijela za jelo i igru. Mjesto za pranje ruku mora biti na putu od životinja do prostora za jelo.
6. Provjerite osiguranje. Pitajte svog osiguravača da li polisa pokriva posjete grupa djece, a školu kako su osigurani učenici. Ne pretpostavljajte da je nešto pokriveno dok to ne provjerite.

Higijena i bezbjednost uz životinje

Najjasniji praktični izvor za posjete farmama su smjernice britanske Uprave za zdravlje i bezbjednost (HSE). HSE je povukao raniji list AIS23 i upućuje na industrijski kodeks dobre prakse koji je izradilo partnerstvo Access to Farms, uz konsultacije sa HSE. U BiH ništa od toga nije obavezno, ali pravila ispod preuzeta su iz smjernica HSE:

• Pretpostavite da vaše životinje nose E. coli O157, i kad ne pokazuju znakove bolesti. Dovoljan je mali broj bakterija da se dijete razboli. Najugroženija su mala djeca, jer prste i predmete stavljaju u usta, pa malu djecu posebno pažljivo nadzirite.
• Za pranje ruku potrebni su tekuća voda (po mogućnosti topla), tečni sapun i papirni ubrusi. Zajedničke kante i korita sa stajaćom vodom nisu prihvatljivi. Alkoholni gelovi i maramice na farmi ne zamjenjuju pranje ruku.
• Mjesta za pranje ruku treba da bude dovoljno za očekivani broj posjetilaca i treba ih čistiti najmanje jednom dnevno.
• Jesti i piti zabranjeno je tamo gdje se životinje dodiruju. Prostor za jelo smjestite tako da se do njega dolazi poslije pranja ruku, dalje od životinja.
• Ne puštajte posjetioce u torove. Životinje neka diraju izvan torova, u za to određenom dijelu i uz nadzor.
• Bolesne životinje i životinje pod stresom odmah sklonite iz dijela za dodir dok se ne oporave i pozovite veterinara. Unaprijed odredite i kako postupate sa skotnim životinjama u dijelu za dodir.
• Zdravstveni plan za životinje napravite uz savjet veterinara. Gnojište i kompost držite izvan dijela kojim se posjetioci kreću ili ih ogradite.
• Dogovorite sa nastavnicima da prate da svako dijete opere ruke. Zamolite školu da vam javi ako se neko dijete poslije posjete razboli, na primjer dobije proljev.

Ako na farmi služite hranu, pogledajte članke o alergenima i o higijeni hrane za male proizvođače u ovoj bazi znanja. Za programe i događaje pogledajte i članak o degustacijama i događajima na farmi.

Gdje se obratiti

• Škola koja dolazi: direktor škole i stručni tim koji organizuje izlet.
• Republički pedagoški zavod: za saglasnost kad je posjeta dio ekskurzije ili škole u prirodi.
• Vaš osiguravač: za polisu odgovornosti prema posjetiocima.

Propisi i izvori

• Pravilnik o načinu organizovanja ekskurzija, izleta i škola u prirodi (Službeni glasnik Republike Srpske br. 83/24), tekst na stranici Ministarstva prosvjete i kulture RS, čl. 1 do 6, 11 i 12. Ministar ga je donio 17. septembra 2024. Objavljen je u Službenom glasniku 24. septembra 2024, a na snagu je stupio osmog dana od objavljivanja (čl. 18).
• HSE (Velika Britanija): stranica o posjetama farmama sa životinjama
• HSE (Velika Britanija): smjernice OG 121 za inspektore o sprječavanju bolesti od kontakta sa životinjama na farmama otvorenim za posjetioce
• HSE: dodatak 1 uz OG 121, standardi za pranje ruku, torove, bolesne životinje i gnojišta
• HSE: obavještenje da je list AIS23 povučen