Zajednička ponuda sa susjednim gazdinstvima: podjela posla, računi i pisani dogovor

Dva ili tri susjedna gazdinstva često zajedno nude gostu ono što svako ima: sobu, večeru, degustaciju, šetnju do vinograda. Prije prve prodaje treba odlučiti ko prodaje i naplaćuje, ko gostu odgovara za šta i da li zajednička prodaja po jednoj cijeni već spada u posao turističke agencije. Pravila o agencijama, PDV-u i fiskalizaciji opisana su u drugim člancima Zbirke. Ovdje je riječ samo o tome kako ih uklopiti u dogovor susjeda.

Ukratko

• Najjednostavnije je da svako gazdinstvo gostu samo nudi, rezerviše i naplaćuje svoju uslugu, po svojoj cijeni. Zajednički su raspored, međusobne preporuke i promocija.
• Unaprijed složena kombinacija od najmanje dvije usluge, koja traje duže od 24 sata ili uključuje noćenje, a prodaje se po ukupnoj unaprijed utvrđenoj cijeni, jeste turistički paket-aranžman (Zakon o turizmu, čl. 3). Prodaja paketa je posao turističke agencije (čl. 19 i 21).
• Za onoga ko u svoje ime naplati tuđu uslugu Zakon o PDV-u (čl. 10) smatra da je tu uslugu sam pružio, pa cijeli iznos može ući u njegov promet za prag od 100.000 KM (čl. 57).
• Dogovor ne mora imati posebnu formu (Zakon o obligacionim odnosima, čl. 67), ali ga ipak napišite i potpišite.

Kako podijeliti posao

1. Svako gazdinstvo preuzima jedno područje: smještaj, hranu, degustaciju ili vođenje. Dva potpisnika dogovora ne nude istu uslugu.
2. Odredite jednu osobu koja prima upite i vodi raspored dolazaka. Ona samo prosljeđuje upit i usklađuje termine. Ne uzima proviziju ni naknadu i ne naplaćuje ništa za druge. Ako neko uz naknadu prima rezervacije za druga gazdinstva, to može biti posredovanje, a posredovanje radi zarade je posao agencije (Zakon o turizmu, čl. 19 st. 1 i čl. 21 st. 1 tač. 8 i 9).
3. Dogovorite najmanji standard za svaku uslugu: šta je uključeno, za koliko ljudi, kada počinje i kada se završava.
4. Primjer (izmišljen): gazdinstvo A nudi noćenje, gazdinstvo B degustaciju vina, gazdinstvo C ručak. Svaka usluga ima svoju cijenu i svoju rezervaciju. Gost može uzeti jednu bez drugih i od svakog gazdinstva dobija poseban račun. Ako ista tri dijela ponudite kao jedan komplet po jednoj ukupnoj cijeni, to je već paket.

Ko izdaje račun gostu

• Najbolje je da svako gazdinstvo izdaje račun za uslugu koju je samo pružilo. Prihod tada ostaje kod onoga ko ga je zaradio i novac se ne prosljeđuje.
• Ako jedno gazdinstvo naplati sve pa drugima proslijedi njihov dio, kod njega se cijeli iznos može voditi kao promet. Takvo gazdinstvo treba čuvati pisani trag o tome šta je i za koga naplatilo. Kako to evidentirati, pitajte knjigovođu ili Upravu za indirektno oporezivanje. Ako ste blizu PDV praga, pitajte prije nego što se dogovorite.
• Gosta prijavljuje i boravišnu taksu obračunava gazdinstvo kod kojeg gost noći, a ne koordinator (vidi članke Zbirke o prijavi gostiju i o boravišnoj taksi).
• Za fiskalne račune i izuzeća poljoprivrednika vidi članak o fiskalizaciji, a za PDV prag članak o PDV-u za mala gazdinstva i smještaj.
• Ako ponudite zajedničku cijenu, ne pomaže ni to što svaki dio naplaćujete posebno. Zakon o turizmu (čl. 23 st. 3) kaže da odvojeni obračun ili naplata pojedinih usluga istog paket-aranžmana ne oslobađa agenciju obaveza.

Odgovornost prema gostu

• Ako svako gazdinstvo ima vlastitu rezervaciju i račun, svako odgovara gostu za svoju uslugu.
• Ako više gazdinstava duguje po jednom zajedničkom ugovoru, kao kod zajedničkog paketa, djeljiva obaveza se dijeli na jednake dijelove i svako odgovara za svoj dio, osim ako je određena drukčija podjela (Zakon o obligacionim odnosima, u daljem tekstu ZOO, čl. 412).
• Drukčije je kod ugovora u privredi, to jest ugovora koje firme i registrovani preduzetnici zaključuju među sobom u okviru svoje djelatnosti (ZOO čl. 25), na primjer kad zajedničku ponudu kupi turistička agencija. Tada dužnici odgovaraju solidarno, osim ako su solidarnu odgovornost izričito isključili u ugovoru (čl. 413). Kupac može tražiti cijelu obavezu od bilo kojeg od njih (čl. 414).
• Zato u ugovoru sa kupcem i u uslovima rezervacije izričito napišite da svako gazdinstvo odgovara samo za svoju uslugu. To pomaže samo ako gost ili kupac zaista ima poseban dogovor sa svakim gazdinstvom.
• Ako ipak budete solidarni dužnici, onaj ko plati više od svog dijela može tražiti naknadu od ostalih (čl. 423). Ako nije drukčije ugovoreno, dijelovi su jednaki (čl. 424). Drukčiju podjelu upišite u dogovor.

Šta upisati u pisani dogovor

1. Strane (naziv, JIB ili matični broj, adresa) i trajanje dogovora.
2. Šta tačno pruža svako gazdinstvo, kada i za koliko osoba.
3. Ko izdaje račun za šta, po kojoj cijeni i da li se cijena mijenja samo uz saglasnost svih.
4. Ko prima upite i potvrđuje termine, u kojem roku se odgovara gostu i da koordinator ne uzima proviziju.
5. Otkazivanje i loše vrijeme: ko vraća novac i ko snosi gubitak.
6. Ko odgovara na pritužbe gosta.
7. Ko snosi štetu i da li je obavezna polisa osiguranja.
8. Ko smije koristiti zajedničko ime, fotografije i oglase i ko ih plaća.
9. Kako se gazdinstvo povlači iz dogovora (otkazni rok) i šta se dešava sa zajedničkim materijalom.

Kada je potrebna licenca

Ako se gazdinstva dogovore da gostu prodaju sve zajedno po jednoj cijeni, morate provjeriti da li je to paket-aranžman. Sličan komplet bez noćenja, koji traje kraće od 24 sata i prodaje se po jednoj cijeni, može biti izlet (čl. 3 st. 1 tač. 12, čl. 21 st. 1 tač. 1). Posao agencije smije obavljati samo privredno društvo ili preduzetnik upisan u registar, sa licencom Ministarstva (čl. 19 st. 2 i čl. 37). Zato ili nudite svaku uslugu sa vlastitom cijenom i vlastitom rezervacijom, bez zajedničke ukupne cijene, ili prodaju paketa prepustite licenciranoj agenciji. Za svoj slučaj pitajte ministarstvo prije prve prodaje. O licenci agencije vidi članak o ekskurzijama i turističkim paketima.

Gdje se obratiti

• Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, za pitanje da li vaša ponuda spada u paket-aranžman ili izlet: vladars.rs, e-pošta mtt@mtt.vladars.rs, telefon 051/338 769 (kako je navedeno na stranici ministarstva).
• Uprava za indirektno oporezivanje BiH, za pitanja o PDV-u: uino.gov.ba.
• Knjigovođa, prije nego što se dogovorite ko naplaćuje.

Propisi i izvori

• Zakon o turizmu (Službeni glasnik RS br. 49/2026, novi zakon na snazi od 10. juna 2026, zamijenio zakon br. 45/17 i 16/23), čl. 3, 19, 21, 23, 37, tekst Službenog glasnika na stranici Ministarstva trgovine i turizma
• Zakon o obligacionim odnosima (Sl. list SFRJ br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89 i Sl. glasnik RS br. 17/93, 3/96, 39/03, 74/04), čl. 25, 67, 412 do 414, 423, 424, registar propisa Službenog glasnika Republike Srpske
• Zakon o porezu na dodatu vrijednost (Službeni glasnik BiH br. 9/05, 35/05, 100/08, 33/17, 46/23, 80/23 i 20/25), čl. 10 i 57, propisi na stranici Uprave za indirektno oporezivanje BiH