Zaštita na radu u Republici Srpskoj: obaveze malog poslodavca

Zakon o zaštiti na radu Republike Srpske odnosi se na svako pravno ili fizičko lice koje zapošljava jednog ili više radnika. Obaveze ima pansion sa jednom sobaricom, poljoprivredno gazdinstvo sa sezonskim beračima, ali i seosko domaćinstvo koje prima goste i angažuje radnike.

Ukratko

• Obaveze važe od prvog zaposlenog radnika. Zakon ne propisuje najmanji broj radnika.
• Akt o procjeni rizika mora obuhvatiti sva radna mjesta i mora se izmijeniti kad se pojavi nova opasnost ili se promijeni nivo rizika.
• Radnik se osposobljava za bezbjedan rad kad se zaposli, u toku radnog vremena, i za to ništa ne plaća.
• Smrtna, kolektivna ili teška povreda prijavljuje se inspekciji rada i policiji odmah, a najkasnije u roku od 24 časa.
• Novčane kazne za poslodavca su od 1.000 do 15.000 KM, a za odgovorno lice od 100 do 1.500 KM.

Na koga se odnosi

Zakon se odnosi na svakog poslodavca, bilo da je to preduzeće, preduzetnik ili fizičko lice koje zapošljava radnike (član 3). Odnosi se i na lica koja rade ličnim radom, s tim što ona sama sebi obezbjeđuju zaštitu (član 4). Zaštita obuhvata i volontere, učenike i studente na praksi, kao i poslovne saradnike, korisnike usluga i druga lica koja se zateknu u prostoru poslodavca.

Šta treba uraditi

1. Odredite ko obavlja poslove zaštite na radu. Poslodavac pismenim aktom određuje jednog svog radnika ili angažuje ovlašćenu organizaciju sa licencom. Radnik koji obavlja ove poslove mora imati odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit (član 37). Ako angažujete firmu, i dalje solidarno odgovarate za poslove koje ste joj povjerili.
2. Donesite akt o procjeni rizika za svako radno mjesto (član 13). Način, postupak i sadržaj akta uređuje Pravilnik o procjeni rizika. Procjenom se sagledavaju organizacija rada, radni procesi, sredstva za rad, sirovine i materijali, lična zaštitna oprema i drugi elementi koji mogu izazvati povredu ili oboljenje, a na osnovu procijenjenih rizika poslodavac utvrđuje mjere za njihovo sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje. Poslodavac mora angažovati službu medicine rada da učestvuje u izradi akta. Na gazdinstvu sa smještajem akt obično obuhvata rad sa mašinama i alatom, rad na otvorenom, rad sa životinjama, ručno prenošenje tereta, klizave podove i električne instalacije u smještajnom objektu.
3. Osposobite radnika za bezbjedan i zdrav rad kad se zaposli, kad pređe na drugi posao i kad se uvede nova oprema ili tehnologija (član 27). Osposobljavanje ima teorijski i praktični dio i prilagođeno je radnom mjestu, a osposobljenost se provjerava na radnom mjestu (član 28). Trudnice, radnici mlađi od 18 godina i radnici sa smanjenom radnom sposobnošću moraju dobiti pismeno obavještenje o rezultatima procjene rizika (član 30).
4. Obezbijedite zaštitnu opremu i preglede opreme. Radnik dobija ličnu zaštitnu opremu prema aktu o procjeni rizika (član 17). Preglede i ispitivanja opreme za rad i uslova radne sredine obavlja ovlašćena organizacija sa licencom, koja izdaje stručni nalaz (član 15).
5. Ljekarski pregledi. Radnika na radnom mjestu sa povećanim rizikom uputite na prethodni ljekarski pregled prije početka rada, a zatim na periodične preglede (član 43). Radna mjesta sa povećanim rizikom utvrđuju se aktom o procjeni rizika.
6. Prva pomoć. Obezbijedite pružanje prve pomoći i osposobite dovoljan broj radnika za prvu pomoć, spasavanje i evakuaciju (član 15).
7. Vodite i čuvajte evidencije (član 52) o radnim mjestima sa povećanim rizikom, radnicima na tim mjestima i njihovim pregledima, povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, osposobljenim radnicima, opasnim materijama, ispitivanjima radne sredine i pregledima opreme.
8. Prijavite početak rada inspekciji rada najmanje osam dana prije početka rada. Isto važi za rad odvojene jedinice i za svaku promjenu tehnološkog postupka koja mijenja uslove rada (član 18).
9. Prijavite povrede. Smrtnu, kolektivnu ili tešku povredu na radu ili opasnu pojavu prijavite usmeno i pismeno inspekciji rada i policiji odmah, a najkasnije u roku od 24 časa. Profesionalno oboljenje prijavljuje se inspekciji rada u roku od tri uzastopna radna dana od dana saznanja (član 53). Za svaku povredu na radu poslodavac popunjava izvještaj na propisanom obrascu odmah, a najkasnije u roku od 48 časova od saznanja, i sve primjerke dostavlja zdravstvenoj ustanovi gdje je radnik pregledan. Popunjen izvještaj dobijaju Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, Fond zdravstvenog osiguranja, Institut za javno zdravstvo, Fond PIO, ljekar kod kojeg se radnik liječi i povrijeđeni radnik. Broj primjeraka i ostale detalje provjerite u Ministarstvu, a obrasci su objavljeni na njegovoj stranici.

Šta radi inspekcija

Inspektor rada može doći u bilo koje vrijeme dok radnici rade. Poslodavac mora odrediti bar jednog radnika koji inspektoru daje podatke i pokazuje akte, evidencije i opremu (član 59). Inspektor traži akt o procjeni rizika, dokaze o osposobljavanju, stručne nalaze i evidencije. Rješenjem nalaže mjere i rok za njihovo sprovođenje, a mora zabraniti rad dok opasnost traje, na primjer ako radnik nije osposobljen ili nije bio na obaveznom ljekarskom pregledu (član 61).

Žalba na rješenje inspektora podnosi se Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite. Zakon o zaštiti na radu daje rok od 15 dana (član 62), a noviji Zakon o inspekcijama Republike Srpske rok od osam dana (član 61). Pročitajte pouku o pravnom lijeku na kraju rješenja i, ako niste sigurni, žalbu predajte u roku od osam dana. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Najkasnije tri dana nakon isteka roka za otklanjanje nedostataka poslodavac mora pismeno obavijestiti inspekciju da je naložene mjere sproveo (član 63), uz dokaz kad je to moguće. Inspekcija je dužna i da savjetuje poslodavca (član 56).

Rokovi i iznosi

• Prijava početka rada: najmanje 8 dana prije početka. Kazna za neprijavljivanje: 1.500 do 9.000 KM.
• Prijava teške povrede: do 24 časa. Kazna: 2.500 do 15.000 KM.
• Nema akta o procjeni rizika ili radnik nije osposobljen: 2.500 do 15.000 KM.
• Angažovana je firma za zaštitu na radu bez odgovarajuće licence: 2.500 do 15.000 KM.
• Ne vode se propisane evidencije: 1.000 do 6.000 KM.
• Inspekcija nije obaviještena o sprovedenim mjerama u roku od 3 dana: 1.500 do 9.000 KM.
• Uz poslodavca se kažnjava i odgovorno lice, novčanom kaznom od 100 do 1.500 KM, zavisno od prekršaja.

Gdje se obratiti

• Republička uprava za inspekcijske poslove (Inspektorat Republike Srpske), Područno odjeljenje Trebinje: Republike Srpske br. 33, tel. 059/273-080. Odsjek Bileća: Vladimira Gaćinovića br. 2, tel. 059/371-880.
• Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite izdaje licence i organizuje stručni ispit za zaštitu na radu. Telefon naveden na stranici Ministarstva: 051/338-602.
• Prije potpisivanja ugovora provjerite u Ministarstvu da li firma ima važeću licencu za poslove koje joj povjeravate.

Propisi i izvori

• Zakon o zaštiti na radu (Službeni glasnik RS br. 1/08 i 13/10), tekst zakona i izmjena na stranici Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite
• Zakon o inspekcijama Republike Srpske (Službeni glasnik RS br. 18/20) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama (Službeni glasnik RS br. 1/26)
• Pravilnik o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini (Službeni glasnik RS br. 66/08)
• Pravilnik o sadržaju i načinu izdavanja obrasca izvještaja o povredi na radu, profesionalnom oboljenju i oboljenju u vezi sa radom (Službeni glasnik RS br. 66/08)
• Inspektorat Republike Srpske, kontakti područnih odjeljenja
• Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite