Voda za piće iz vlastitog bunara ili cisterne u seoskom turizmu: laboratorijske analize u RS
Ugostiteljski i turistički objekti u Republici Srpskoj koji se snabdijevaju vodom iz vlastitog objekta (bunar, cisterna, izvor) moraju je redovno laboratorijski ispitivati. Broj pregleda zavisi od potrošnje vode, a za najmanju kategoriju Prilog 5 Pravilnika predviđa 12 pregleda godišnje.
Održivi turizam na malom gazdinstvu: načela UN Tourism u praksi
UN Tourism definiše održivi turizam i uz definiciju navodi tri načela: zaštita prirodnih resursa, poštovanje kulture lokalne zajednice i pravično raspoređena korist. Za malo gazdinstvo to znači konkretne odluke o vodi, otpadu, lokalnim proizvodima, zapošljavanju i cijenama.
Deklaracija domaćih prerađevina u BiH: šta mora pisati na tegli i boci
Zapakovana hrana koju prodajete gostima ili prodavnicama mora imati deklaraciju po Pravilniku o pružanju informacija potrošačima o hrani (Sl. glasnik BiH 68/13): naziv, sastojke s istaknutim alergenima, neto količinu, rok trajanja, uslove čuvanja i naziv i adresu proizvođača. Starije pravilo 87/08 više ne važi.
Fitosanitarni certifikat za izvoz voća, povrća i bilja: kako se dobija
Ako zemlja uvoznica traži fitosanitarni certifikat, izvoznik podnosi pismeni zahtjev fitosanitarnom inspektoru najmanje 24 sata prije utovara. Inspektor pregleda pošiljku na mjestu utovara i, ako su uslovi ispunjeni, izdaje zeleni certifikat. U Republici Srpskoj se plaća taksa od 20 KM po pošiljci i naknada prema težini.
Recenzije gostiju: kako graditi ugled seoskog domaćinstva na mreži
Recenzije možete tražiti od gostiju, ali ih ne smijete plaćati, nagrađivati popustom niti tražiti samo od zadovoljnih gostiju. Pravila platformi to ne dopuštaju, a aktuelni tekst provjerite na samoj platformi. Na kritike odgovarajte mirno i činjenično.
Upiti, poruke i partnerstva na AgroTour Connectu: kako se povezati
Posjetilac bez naloga šalje javni upit emailom. Verifikovani član mreže može poslati Pitanje (jedna poruka dok ne dobije odgovor) ili Zahtjev za partnerstvo. Tek prihvaćeno partnerstvo otvara slobodnu prepisku i zajedničke pakete.
Turizam u Trebinju i istočnoj Hercegovini: broj gostiju i šta to znači za agroturizam
Trebinje je 2025. imalo 105.591 turista i 194.036 noćenja (RZS), od toga oko 77% stranaca prema dolascima. Nakon rasta do 2024. broj je blago pao. Susjedne opštine bilježe tek nekoliko stotina gostiju godišnje, a gosti ostaju prosječno oko 1,8 noći.
Registracija i odobravanje objekta za hranu u Republici Srpskoj: ko je nadležan i koji su koraci
Objekti za hranu životinjskog porijekla u Republici Srpskoj se ili registruju (upis bez prethodnog pregleda, npr. primarna proizvodnja, svježi sir i kajmak u domaćinstvu, mesnica) ili odobravaju (komisijski pregled, npr. mljekara, klanica). Zahtjev se podnosi Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prije početka rada.
Podaci o gostima u smještaju: šta zakon traži, šta čuvati i koliko dugo
Pružaoci smještaja u RS moraju po zakonu voditi knjigu gostiju, unositi goste u centralni informacioni sistem i prijaviti stranca u roku od 12 sati. Knjigu stranaca čuvajte najmanje tri godine. Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH traži samo potrebne podatke i obavještavanje gosta.
Kako postati turistički vodič u Republici Srpskoj: ispit, uvjerenje, lokalni vodič
Turistički vodič mora imati četverogodišnju srednju školu, aktivno znanje stranog jezika i položen stručni ispit. Novi Zakon o turizmu (Sl. glasnik RS 49/26) uvodi i ispit za lokalnog vodiča. Ko angažuje vodiča, mora angažovati lokalnog, osim ako opština nema nikoga ko je položio ispit za svoje područje.
Organski certifikat za gazdinstvo u Republici Srpskoj: koraci, rokovi i troškovi
Organski proizvod smije se prodavati kao organski tek uz ugovor sa kontrolnom organizacijom i certifikat. Period konverzije traje najmanje dvije godine prije sjetve odnosno sadnje, a kod trajnih usjeva tri godine prije prve berbe. Cijenu zakon ne propisuje, svaka organizacija daje ponudu.
Brendiranje i standardi kvaliteta: podsticaji Republike Srpske do 10.000 KM
Podsticaj za standardizaciju i brendiranje u Republici Srpskoj pokriva do 50% uloženih sredstava, najviše 10.000 KM po korisniku godišnje; zahtjev se podnosi do 30. novembra. Regionalni klasteri mogu dobiti do 50.000 KM za projekte ruralnog razvoja, zahtjev do 30. juna.
Ne znate odakle početi?
AI pomoćnik može vas provesti kroz prva pitanja o grantu, standardu ili propisu.