Sezonski radnici u Republici Srpskoj: koji ugovor, prijava i troškovi
Poseban zakon o sezonskom radu u Republici Srpskoj nije na snazi (usvojen je u decembru 2025, ali nije stupio na snagu), pa se sezonski radnici angažuju po Zakonu o radu: ugovorom o radu na određeno vrijeme ili, uz stroge uslove, ugovorom o privremenim i povremenim poslovima (do 90 radnih dana godišnje). Radnika treba prijaviti u Jedinstveni sistem.
PDV za mala gazdinstva i pansione u BiH: prag od 100.000 KM i paušalna naknada 5%
PDV u BiH je državni porez po stopi od 17%. U sistem PDV-a morate ući ako vam oporezivi promet pređe 100.000 KM. Poljoprivrednik s katastarskim prihodom domaćinstva ispod 15.000 KM nije obveznik, a kupac mu uz otkup plaća paušalnu naknadu od 5%, ako je to pravo odobrila UIO.
Akciza na rakiju, vino i liker u BiH: ko plaća, iznosi i akcizne markice
Akciza se plaća po litru apsolutnog alkohola: 8,00 KM za voćnu prirodnu rakiju i 15,00 KM za likere i ostala alkoholna pića, a za vino 0,25 KM po litru. Akcizu plaća registrovani proizvođač (pravno lice ili preduzetnik), a boce za maloprodaju moraju imati akciznu markicu.
Zakon o hrani u BiH i RS: osnovne obaveze onih koji proizvode i služe hranu
Ko god proizvodi, prerađuje, skladišti, prevozi ili prodaje hranu odgovara za njenu ispravnost, mora znati od koga je kupio i kome je isporučio, i mora povući hranu za koju sumnja da je neispravna. U Republici Srpskoj se za dio objekata traži upis u Centralni registar objekata, ali ne za rakiju i vino ni za hranu pod veterinarskim nadzorom.
Zaštita naziva proizvoda iz kraja u BiH: oznake porijekla i geografskog porijekla
U BiH postoje dva puta zaštite naziva: za hranu kod Agencije za sigurnost hrane BiH (Pravilnik, Sl. glasnik BiH 90/18), a za ostale proizvode kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH u Mostaru (Zakon, Sl. glasnik BiH 53/10). Kod Agencije zahtjev u pravilu podnosi udruženje proizvođača, a kod Instituta može i pojedinačni proizvođač. Iz istočne Hercegovine zaštićen je Nevesinjski krompir.
Sakupljanje šumskih plodova, gljiva i bilja u RS: dozvole i naknade
U šumama u državnom vlasništvu, kojima gazduje JPŠ "Šume Republike Srpske", fizička lica smiju za potrebe porodice sakupljati do 2 kg dnevno ostalih šumskih proizvoda. Za prodaju je potrebna godišnja dozvola korisnika šuma i naknada od 5% prodajne cijene sirovine. Lincura i arnika su zabranjene za sakupljanje.
Poljoprivredne zadruge u Republici Srpskoj: osnivanje i šta zadruga radi za male proizvođače
Poljoprivrednu zadrugu može osnovati najmanje pet fizičkih lica koja se bave poljoprivredom i nisu članovi istog zajedničkog domaćinstva. Zadruga se osniva ugovorom, zadružnim pravilima i osnivačkom skupštinom, a prijava za upis u registar podnosi se APIF-u u roku od 30 dana.
Zaštita potrošača u RS: istaknute cijene, račun i Knjiga reklamacija
Novi Zakon o zaštiti potrošača u RS (Sl. glasnik RS 101/25) obavezuje trgovca da istakne konačnu cijenu, izda račun bez naknade, drži Knjigu reklamacija na vidnom mjestu i na reklamaciju odgovori pisano u roku od osam dana. Kazne za preduzetnika kreću se od 500 do 7.000 KM.
Podaci o gostima u smještaju: šta zakon traži, šta čuvati i koliko dugo
Pružaoci smještaja u RS moraju po zakonu voditi knjigu gostiju, unositi goste u centralni informacioni sistem i prijaviti stranca u roku od 12 sati. Knjigu stranaca čuvajte najmanje tri godine. Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH traži samo potrebne podatke i obavještavanje gosta.
Organska proizvodnja u Republici Srpskoj: novi zakon i kontrola
Zakon o organskoj proizvodnji objavljen je u Sl. glasniku RS 62/25 od 18. 7. 2025. Za prodaju proizvoda kao „organski“ potrebni su kontrola i certifikacija kod ovlaštene kontrolne organizacije. Konverzija traje najmanje dvije godine za njive i livade i tri godine za trajne kulture, a do novih pravilnika označavanje uređuje pravilnik 93/20.
Porez na dohodak u Republici Srpskoj: poljoprivrednici i smještaj turista
Mali poljoprivrednik do 12.000 KM prihoda ne plaća porez, a do 50.000 KM plaća 200 ili 400 KM godišnje, uz izjavu do 28. februara. Smještaj turista kao ugostiteljska djelatnost oporezuje se kao samostalna djelatnost (10%) ili kao mali preduzetnik (2%); stopa od 13% vrijedi za zakup.
Fiskalizacija u Republici Srpskoj: ko izdaje fiskalne račune, izuzeci za poljoprivrednike
Svako ko je registrovan za promet robe i usluga mora svaki promet evidentirati preko elektronskog fiskalnog uređaja, osim izuzetih djelatnosti. Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda u objektu gazdinstva i na tezgama izuzeta je, smještaj i ugostiteljstvo nisu. Rokovi za prelazak sa starih fiskalnih kasa istekli su 17.12.2024. i 30.09.2025.
Ne znate odakle početi?
AI pomoćnik može vas provesti kroz prva pitanja o grantu, standardu ili propisu.